AIDS je uznapredovali stadij infekcije izazvane virusom humane imunodeficijencije (HIV-om), koji napada obrambeni sustav organizma s posljedičnim razvojem specifičnih zaraznih i malignih bolesti.

Prema procjeni SZO-a u svijetu je oko 33 milijuna ljudi zaraženih HIV-om.

HIV je virus koji uzrokuje AIDS, a naziv je dobio od kratice engleskog naziva "Human Immunodeficiency Virus".
H – Human znači ljudski: jer uzrokuje bolest nakon ulaska u ljudski organizam.
I  – Immuno-deficiency znači imunodeficijencija: jer virus uzrokuje.deficijenciju imunog sustava, tj. slabost i nesposobnost obrambenogsustava organizma da se bori protiv različitih bolesti 
V – Virus: uzročnik bolesti je virus, mikroorganizam kojemu je glavna  karakteristika da se ne može samostalano razmnožavati, tj. za razmnožavanje iskorištava materijal i energiju stanice koju napada.

HIV pripada porodici Retrovirusa, koji nakon ulaska u ljudski organizam napada specifičnu vrstu bijelih krvnih stanica, T-limfocite, u njima se množi, uništava ih i postupno dovodi do slabljenja imuniteta. Prema specifičnim molekulama koje se nalaze na površini tih stanica, one se još nazivaju i CD4 stanice.
Kada putem oštećene kože, kroz sluznice, ili izravnim unošenjem (npr. ubod zaraženom) HIV uđe u tijelo, on ulazi u specifičnu stanicu imunološkog sustava, T-limfocit, te tu inficiranu stanicu pretvori u minijaturnu tvornicu koja stvara veliki broj kopija virusa. Kada unutar T-limfocita nastane veliki broj novih virusa, on prsne, oslobađa mnoštvo virusa u krvotok, te propada. Virusi ulaze u nove T-limfocite i proces se ponavlja. Time HIV postupno uništava sve veći broj T-limfocita, što dovodi do slabljenja imuniteta i rezultira pojavom oportunističkih infekcija i određenih malignih bolesti. Iako HIV primarno napada specifične stanice imunološkog sustava, T-limfocite, on može izravno oštetiti i neke druge stanice u tijelu (živčane stanice, stanice sluznice probavnog sustava, itd.).
Dva do četiri tjedna nakon ulaska HIV-a u organizam, nastaje akutna HIV infekcija koja se može očitovati nespecifičnim simptomima sličnim gripi ili mononukleozi i koji spontano prolaze. Akutna HIV infekcija tada prelazi u fazu asimptomatske HIV infekcije (HIV infekcija bez simptoma bolesti). Može proći deset i više godina, a da HIV inficirane osobe nemaju simptome bolesti, da izgledaju i osjećaju se zdravo. Međutim, za to vrijeme, imunološki sustav slabi i bolest na koncu progredira u AIDS (uznapredovali stadiji HIV infekcije). Važno je znati da se virus HIV-a može prenijeti sa zaražene osobe na nezaraženu u bilo kojoj fazi infekcije.

AIDS je krajnji i najteži stadiji HIV infekcije uzrokovan teškim oštećenjem imunog sustava. AIDSje kratica od engleskog naziva "Acquired Immunodeficiency Syndrome", koji u prijevodu znači sindrom stečene imunodeficijencije.

A – Acquired znači stečeno: jer je to stanje koje netko stječe nakon infekcije(zaražavanja) HIV-om; nije stanje koje je nasljedno, odnosno koje se genetski prenosi.

I  – Immune odnosi se na imuni sustav: jer utječe na imunološki sustav, tj. na specijalizirane stanice koje se nalaze u krvi i koje se bore protiv različitih stranih tijela i mikroorganizama (bakterija, gljivica, virusa).
D – Deficiency znači deficijencija: jer nastaje slabost imunološkog sustava iobrambene snage više nemaju sposobnost učinkovite borbe protiv različitih stranih tijela i mikroorganizama.
S – Syndrome znači sindrom: jer označuje skup stanja i znakova bolesti kojisu karakteristični za određenu bolest; netko tko ima AIDS može bolovatiod širokog spektra različitih bolesti i oportunističkih infekcija.

Francuska kratica za ovu bolest je SIDA (syndrome d ’imunodéficiencience acquise) a u prijevodu znači isto.

AIDS je zapravo naziv za skupinu bolesti koje se pojavljuju kao posljedica slabljenja imuniteta čovjeka koji je inficiran HIV-om. Brojni mikroorganizmi s kojima se čovjek svakodnevno suočava i uspješno ih svladava, u bolesnika s AIDS-om dovode do nastanka širokog spektra upalnih bolesti te bolesnik na koncu umre od infekcije uzrokovane mikroorganizmom (bakterije, virusi, gljivice, rikecije, itd.) koja za zdrave ljude ne predstavlja znatnu opasnost. HIV također izravno oštećuje stanice živčanog sustava čime uzrokuje teške neurološke bolesti (HIV encefalopatija).

Osoba koja je inficirana HIV-om, ne mora imati i AIDS. Dijagnoza AIDS-a se postavlja na temelju broja T-limfocita (CD4 stanica) te prisutnosti oportunističkih infekcija i malignih bolesti koje su pojavljuju tijekom HIV infekcije.

Infekcija HIV-om, kao i kasna manifestacija infekcije tj. AIDS, zarazna je bolest, a kao zarazna bolest, može se i spriječiti.

Kako se HIV prenosi?

a) spolnim kontaktom sa zaraženom osobom

b) kontaktom sa zaraženom krvi

c) sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja.

Najčešći načini prijenosa su spolni kontakt sa zaraženom osobom te upotreba nesteriliziranih igala i štrcaljki pri uzimanju droga.

A - Širenje virusa spolnim putem

Virus se nalazi u sjemenoj tekućini, sekretu rodnice i krvi zaražene osobe ( u količini dovoljnoj da zarazi druge). Prenosi se spolnim kontaktom sa žene na muškarca, sa muškarca na ženu, kao i spolnim kontaktom između muškaraca.

AIDS nije jedina bolest koja se prenosi spolnim kontaktom. Na isti se način prenose sifilis, gonoreja, klamidija i herpes (genitalni). Te bolesti, zbog oštećenja sluznice, pospješuju prijenos HIV-a.

Svaki spolni odnos izvan uzajamno vjerne veze smatra se rizičnim ponašanjem. Imati spolni odnos s jednom osobom znači imati ga sa svima s kojima je ta osoba imala spolni osnos. Moguće je da je netko zaražen virusom HIV-a, a da to ne zna.

B - Širenje virusa putem krvi

Najčešće se radi o ovisnicima koji zajednički koriste nesterilizirane igle i štrcaljke. Zaraza putem transfuzije krvi i krvnih derivata je danas, u zemljama u kojima se rutinski testiraju davatelji krvi i krvne plazme, gotovo isključena. Kod organiziranog dobrovoljnog davanja krvi, vađenja krvi iz medicinskih razloga i transfuzije nije se moguće zaraziti HIV-om jer se pritom koriste igle za jednokratnu upotrebu.

Neka strah od AIDS-a ne bude razlog da ne postanete ili ne ostanete dobrovoljni davatelj/davateljica krvi.

AIDS može zahvatiti svakog: muškarca ili ženu, oženjenog ili neoženjenog, udatu ili neudatu, mlade ili stare, bogate ili siromašne, stanovnike bilo koje zajednice, svakoga tko se rizično ponaša.

Kada se testirati?

Ako je odgovor na jedno od sljedećih pitanja DA, vaše ponašanje je rizično pa vam savjetujemo testiranje.

- Da li ste zajednički koristili igle i štrcaljke kod drogiranja?

- Da li ste imali spolni kontakt bez prezervativa s osobom za koju sumnjate da je zaražena HIV-om?

- Da li ste imali spolno prenosive bolesti?

- Da li ste primali krv ili krvne preparate za koje niste sigurni da su testirani?

- Da li ste imali spolni kontakt s nepoznatom osobom bez prezervativa?

- Da li često mijenjate spolne partnere?

- Da li ste imali spolni kontakt s osobom koja bi mogla pozitivno odgovoriti na neko od navedenih pitanja?

Virus HIV-a se NE prenosi:

- rukovanjem, grljenjem, ljubljenjem i drugim uobičajenim ljudskim kontaktima.

- u dodiru s predmetima kao što su javne telefonske govornice, novac, ručke u autobusima, vlakovima ...

- korištenjem javnih zahoda, bazena i sl.

- upotrebom posuda za jelo, čaša, ručnika, posteljine

- šmrcanjem, kašljucanjem ili kihanjem

- tijekom uobičajenih pregleda kod liječnika ili popravkom zubi

- preko domaćih životinja

- kukcima

- davanjem krvi

- tijekom uobičajene njege bolesnika

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj

Od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2009. godine u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo registrirano je ukupno 792 osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija (u 2008: 732), od kojih je 301 razvilo AIDS (u 2008:289). U istom razdoblju 164 oboljelih je umrlo (podaci Registra za HIV/AIDS za Hrvatsku).

U Hrvatskoj se posljednjih 10 godina prosječno registrira 15 oboljelih od AIDS-a, što Hrvatsku uvrštava u zemlje s niskom razinom učestalosti te bolesti (godišnji broj novooboljelih od AIDS-a kreće se u vrijednostima manjim od 4 na milijun stanovnika), zahvaljujući intenzivnim, kontinuiranim i sustavnim mjerama.

I u 2009. godini nastavlja se podjednako, razmjerno povoljno stanje učestalosti sa 11 registriranih novih slučajeva AIDS-a. Tijekom punih 25 godina od prvih slučajeva zabilježenih u 1986. godini učestalost je podjednako niska, a vidljiv je i lagani pad u trendu obolijevanja od AIDS-a i broju smrti, između ostaloga zahvaljujući i poboljšanoj i u Hrvatskoj svima dostupnoj terapiji. Istodobno vidljiv je trend porasta broja novootkrivenih slučajeva HIV infekcije posljednjih nekoliko godina, što dijelom objašnjavamo stvarnim porastom broja zaražavanja, a dijelom intenziviranom traženju inficiranih kroz nekoliko ciljanih epidemioloških istraživanja i uvođenjem sustava dobrovoljnog, besplatnog i anonimnog savjetovanja i testiranja na HIV u deset gradova u zemlji.

                                                           Zagreb, 31. ožujka 2010.

                                                 Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti

                                                      Hrvatski zavod za javno zdravstvo