2016-11-14 11:03:22

SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI

Naši učenici su sudjelovali u obilježavanju svjetskog dana šećerne bolesti. U prostorijama Gradske knjižnice Marka Marulića Splitsko dijabetičko društvo organiziralo je 14.11. 2016. u 18 h predavanje za građane o šećernoj bolesti. Priznati splitski dijabetolozi, neurolozi i oftalmolozi održali su predavanja o učinku ove bolesti na oko, živčani sustav i cijeli organizam nakon čega su naši učenici (Nikolina Mađor, Duje Maćina i Barbara Škrabal iz 4.g; Tomislav Bradarić-Šljujo i Hrvoje Krivić iz 4.b te Aneta Budrović iz 5.c) u pratnji nastavnica Vesne Gotovac i Katije Biskupović obavili mjerenja glukoze u krvi i arterijskog tlaka. Kliknite na foto-galeriju.

Šećerna bolest (Diabetes mellitus) je kronična metabolička bolest karakterizirana poremećajem metabolizma ugljikohidrata, mastI i bjelančevina i naziva se globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Postoji više razloga za ovu pojavu, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.

Svjetske procjene govore da  415 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Među skoro 5 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga osoba mlađa je od 60 godina.

Prema podacima Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj 260.092 punoljetnih osoba ima postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih preko 400.000 odraslih osoba; drugim riječima, svaka deseta osoba u Hrvatskoj ima šećernu bolest.

Šećerna bolest tip I predstavlja oko 5-7% svih bolesnika, javlja se u mlađoj životnoj dobi i karakterizira je apsolutni manjak inzulina. Obično se otkriva kad mlada osoba razvije dijabetičku ketoacidozu, po život opasno stanje.

Šećerna bolest tip II koja predstavlja 93% svih bolesnika s tom dijagnozom i  obično je povezana s debljinom, a javlja se u starijoj živojnoj dobi i obično zbog kasne dijagnoze u vrijeme otkrivanja bolesti, bolesnik ima razvijenu barem jednu kroničnu komplikaciju ( neuropatija, retinopatija i nefropatija). 

Bolest se liječi dijabetičkom dijetom, tjelovježbom, oralnim antidijabeticima i inzulinskim pripravcima.

Dijagnoza se donosi na osnovi mjerenja glukoze u plazmi natašte  i 2 h nakon obroka .

Istraživanja pokazuju da trošak liječenja šećerne bolesti i njezinih posljedica u Hrvatskoj iznosi 2,5 milijarde kuna godišnje, odnosno 11,5% proračuna HZZO-a. Iz javnozdravstvene perspektive, važno je naglasiti da čak 86% ovog iznosa čine troškovi zbrinjavanja i liječenja komplikacija šećerne bolesti – oštećenja očiju, bubrega i krvožilnog sustava.

Ovi epidemiološki podaci pokazuju koliko je važno na vrijeme prepoznati i liječiti šećernu bolest, ali i podići svjesnost šire javnosti kako bi se spriječile njezine komplikacije i produžio kvalitetniji život osoba sa šećernom bolešću

Katija Biskupović, dr.med


Zdravstvena škola Split